Kosovski boj 1389 – Kome pripada pobjeda?

Kosovski boj 1389. godine, blizu današnje Prištine, predstavlja značajan događaj u srednjovjekovnoj evropskoj istoriji. Srpsku stranu predvodio je knez Lazar sa oko 15.000 vojnika, dok je sultan Murat I komandovao osmanskom vojskom od otprilike 25.000 ljudi. Osmansko carstvo, koje je željelo osvojiti srpske teritorije, sve je više bilo prisutno na Balkanu.

U ovom tekstu istražujemo dva ključna pitanja: Ko je izašao kao pobjednik u Kosovskom boju i kako je sultan Murat I izgubio život? Važno je istaći da su u bici život izgubili i knez Lazar i sultan Murat. Muratova smrt je jedinstven slučaj u 600-godišnjem periodu Osmanskog carstva, budući da je on jedini sultan koji je poginuo na bojnom polju.

Ko je pobijedio u Kosovskom boju?

Kosovski boj, bitka od velike važnosti u evropskoj istoriji, često postavlja pitanje pobjednika. Kralj Bosne, Tvrtko I Kotromanić, ključni saveznik kneza Lazara, uključio se šaljući Vlatka Vukovića sa nekoliko hiljada vojnika da pojača Lazarevu vojsku. Ovo pojačanje uglavnom je držalo lijevo krilo tokom sukoba.

Neposredno nakon bitke, Tvrtko je proglasio hrišćansku pobjedu, narativ koji su prihvatile i druge hrišćanske zemlje u Evropi. Ovu tvrdnju podržavaju dva pisma koja je Tvrtko napisao Trogiru i Firenci, u kojima se pominje hrišćanska pobjeda na Kosovu. S obzirom na vrijeme kada su pisana i Tvrtkov ugled, ova pisma imaju značajnu istorijsku vrijednost.

Tvrtko je u pismu trogirskoj zajednici 1. avgusta 1389. godine opisao hrišćansku pobjedu, pominjući poraz “nadmenog sina Sotone i njegovog slugu, neprijatelja Hristovog imena i cijelog čovječanstva, i pravoslavne vjere”.

Ipak, sveobuhvatna procjena ukazuje na to da je ishod na Kosovu bio neodlučan. Nakon atentata na sultana Murata I, njegov sin Bajazit je brzo konsolidovao vlast eliminisajući potencijalnog rivala, svog brata Jakuba. S druge strane, srpske snage su se, iako oslabljene, povukle.

Dugoročno, Kneževina Srbija, pod Lazarovom udovicom, postala je osmanski vazal. Dok je Srbija teško obnavljala svoje snage, Osmanlije su brzo popunjavale svoje redove. Njihova vojna mašina nastavila je marš preko Balkana, naglašavajući otpornost carstva i ranjivost Srbije.

Kako je sultan Murat izgubio život?

Smrt sultana Murata I tokom Kosovskog boja jedan je od najintrigantnijih trenutaka u osmanskoj istoriji. Prema pismima kralja Tvrtka, dvanaest srpskih plemića uspjelo je proći kroz neprijateljske linije i doći do Muratovog šatora, gdje je jedan od njih “hrabro” ubo sultana u grlo. Ovaj čin je slavljen kao herojsko djelo.

Međutim, kasniji izvori su stvorili legendu o Milošu Obiliću, vitezu optuženom za izdaju, koji je uspio ubiti sultana pod izlikom predaje. Rani osmanski izvori tvrde da je Murat ubijen nakon bitke, kroz obmanu, što je bilo pokušaj umanjivanja herojskog čina srpskih vitezova.

Strategija srpske vojske, koju je kasnije koristio sin Kneza Lazara, Stefan Lazarević, nije zanemariva. Ta taktika, fokusirana na usmjereni napad na centar neprijateljske formacije, posebno na vladara, vuče korijene iz priča o Aleksandru Velikom.

Najvjerovatnije je da je grupa srpskih vitezova izvela smjeli napad na turski logor s namjerom da ubije sultana. Ova hrabra strategija ostaje definirajuća osobina vojnih taktika tog doba.

Zaključak

Istorijski izvještaji o Kosovskom boju i smrti sultana Murata I su predmet rasprave među istoričarima. Dok je legenda o Milošu Obiliću široko poznata u srpskom folkloru, tačan slijed događaja ostaje mješavina istorijskih činjenica i mitova. Posljedice bitke su dovele do toga da su obje strane proglasile pobjedu, iako je uticaj Osmanskog carstva na duže staze nastavio rasti na Balkanu.