Neandertalci i Denisovci su bili aktivni učesnici u stvaranju rane ljudske umjetnosti

Kada su se Neandertalci, Denisovci i Homo sapiensi sreli prije 50.000 godina, ovi arhaični i moderni ljudi ne samo da su se međusobno razmnožavali tokom hiljada godina u kojima su se preklapali, već su razmjenili ideje koje su dovele do porasta kreativnosti.

Tom Higham, profesor arheologije sa Univerziteta u Okfordu, tvrdi da njihova razmjena objašnjava „širenje predmeta u arheološkim zapisima“, kao što su perforirani zubi i privjesci od školjki, upotreba pigmenata i boja, ukrašene i urezane kosti, rezbarena figurativna umjetnost i pećinsko slikarstvo: „Tokom ranih 50 000-ih, do oko 38 000 do 40 000 godina, primjećujemo ogroman rast ovih vrsta ukrasa koje jednostavno ranije nismo vidjeli.“

Prije 40.000 i 150.000 godina, među našim rođacima bili su Neandertalci, Homo floresiensis (Florenski čovjek), Homo luzonesis (Luzonski čovjek) i Denisovci

„Sad smo samo mi, nema nijedne druge vrste ljudi na planeti “, kaže Higham. „Uvijek smo mislili da je porijeklo umjetnosti i složene kognitivne misli obilježje nas – modernih ljudi. Ovo se zvalo ljudska revolucija. Osnova ove hipoteze, koja je izašla sedamdesetih godina prošlog vijeka, bila je da su ljudi izašli iz Afrike i sa sobom donijeli kognitivne sposobnosti koje nije imala nijedna druga vrsta ljudi – posebno Neandertalci … Sada ono što mi mislimo da se dešava je da … uopšte nije ograničeno na savremene ljude”.

„Ako su se naše grupe razmnožavale, tada bi se možda dogodio i kulturni transfer – razmjena ideja, misli i jezika. Ljudi su dobri u sakupljanju novih ideja. “

Najnovije istraživanje, koje se oslanja na nedavna otkrića međunarodnih naučnika i arheologa, naći će se u predstojećoj Highamovoj knjizi „Svijet pred nama: Kako nauka otkriva novu priču o našem ljudskom porijeklu“, koju će Viking objaviti 25. marta.

On piše da je Zemlja prije 50.000 godina bila prvobitno komplikovano mjesto: „Da ​​pozajmimo iz Tolkinovih djela, trebali bismo o njoj razmišljati kao o pravoj„ Srednjoj Zemlji “u smislu raznolikosti oblika ljudske porodice koja je postojala u to vrijeme . Bilo je pet, šest ili čak više različitih vrsta ljudi prisutnih u raznim dijelovima svijeta “.

U knjizi, najnovijim naučnim i tehnološkim dostignućima – uključujući radiokarbonsko datiranje i drevnu DNK analizu – Higham istražuje kako smo postali jedini ljudi na Zemlji i kako su živjeli naši preci.

Higham je bio među akademicima koji su radili u Sibiru, gdje je 2010. godine u udaljenoj pećini otkrivena nova vrsta čovjeka, Denisovci. Iz fragmenta kosti prsta, tako sitnog da prethodno ne bi mogao da se identifikuje, uspjeli su da izvade presudne detalje o DNK koji ih povezuju sa ljudima koji žive širom ogromnog područja Evroazije, uključujući jugoistočnu Aziju.

Higham je izjavio „Denisovci su usko povezani sa Neandertalcima i sa nama. Kao i kod Neandertalaca, i mi smo se s njima miješali. Ljudi danas, u zavisnosti od toga gdje se geografski nalaze, imaju malu količinu – i, u nekim slučajevima, velike količine – DNK Denisovaca.

„Na mjestu pećine Denisova takođe smo otkrili dokaze koji intrigantno sugerišu da su i Denisovci možda bili spretni u izradi ličnih ukrasa i obavljanja radnji za koje smo do tada mislili da su isključivo rezervisane bile za nas, a kasnije i Neandertalace.”

Ti dokazi uključuju prstenje i perle izrađene od kljova mamuta. „Da li su ove i druge ukrase izrađivali i Denisovci i moderni ljudi?“ zapitao se Higham.

Novo istraživanje upućuje da su Neandertalci ili Denisovci mogli stvoriti sve vrste umjetničkih djela i ukrasnih predmeta za koje se pretpostavljalo da su povezane sa najranijim modernim čovjekom (Homo sapiensem).

Higham zaključuje: „Sve govori u prilog da ako je došlo do kulturnog prenosa, to se vjerovatno dogodilo u oba smjera i da su najraniji dokazi o počecima složenog ponašanja u Evropi bili prije široko rasprostranjenog dolaska Homo sapiensa.“

Izvor: The Guardian